Regija

SASTANAK PROCESA BRDO-BRIJUNI ZAVRŠEN BEZ ZAJEDNIČKE DEKLARACIJE

  • Govoreći o razlozima neusvajanja deklaracije, Milanović je rekao da ona nije usvojena jer se Bosna i Hercegovina ne slaže s prijedlogom da se u dokumentu spomene konstitutivnost naroda u toj zemlji…

BRDO KOD KRANJA, 12. septembra  – Zajednička deklaracija Hrvatske, Slovenije i zemalja Zapadnog Balkana izostala je s ovogodišnjeg skupa Procesa Brdo-Brijuni zbog nepremostivih razlika u stavovima, potvrdio je u ponedjeljak u Brdu kod Krajnja predsjednik Slovenije Borut Pahor, javlja Anadolu Agency (AA).

Predsjednik Slovenije Pahor je na zajedničkog konferenciji za novinare s kopredsjedavajućim sastanka hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem izjavio da je 11. Samit bio uspješan, istakavši da je razgovor lidera bio konstruktivan i pristojan te da su lideri razgovarali o pitanjima koja ih povezuju, a ne razdvajaju.

“Ipak, trebamo razumjeti koje su razlike nepremostive u našim stanovištima. Ipak, to nije bilo tako dramatično da na kraju ne bismo mogli usvojiti određene zaključke. Deklaraciju nismo mogli usvojiti, u pripremama smo od nje već odustali, jer su na pripremama prevladavale razlike, ali na samoj konferenciji prevladala su zajednička stanovišta kako bismo mogli usvojiti zaključke”, izjavio je Pahor.

Nakon sastanka, lideri procesa u zaključcima su ponovno potvrdili važnost proširenja kao važno geopolitičko pitanje.

Pahor je dodao je da su pozvali ka ubrzanom proces integracija u EU u skladu s dobro poznatim uslovima za članstvo.

Lideri su u trećem zaključku pozvali na davanje statusa kandidata za BiH do kraja 2022. godine kao i ukidanje viznog režima za cijeli Zapadni Balkan.

“EU pozivamo da pomogne Zapadnom Balkanu u smanjivanju problema energetske krize i krize hrane. I na kraju potvrđujemo svoju posvećenost dijalogu kao jedinom načinu za rješavanje razlika i otvorenih pitanja u regiji”, rekao je Pahor.

Odustajanje od deklaracije potvrdio je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali je istakao važnost šest zaključaka.

“To je najniži zajednički nazivnik, ali i dalje zajednički oko kojeg smo se mogli dogovoriti. Od deklaracije smo odustali”, rekao je Milanović, dodavši da su zaključci usvojeni u teškim okolnostima po svijet, Evropu i region.

Govoreći o razlozima neusvajanja deklaracije, Milanović je rekao da ona nije usvojena, jer se Bosna i Hercegovina ne slaže s prijedlogom da se u dokumentu spomene konstitutivnost naroda u toj zemlji.

“Moj je prijedlog bio da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama i mnogima se to čini kao minimum standarda, ali neke kolege iz BiH to nisu dali. Moja dužnost je bila da to predložim, ali to je odbijeno istog trena i to je to. Zaključili smo da na deklaraciju nećemo ni ići, našli smo nešto zajedničko”, rekao je Milanović.

Milanović je potvrdio da na sastanku nije bilo riječi o priznavanju Kosova od Srbije.

“To bi bio put bez povratka. Sastanak bi prije završio nego počeo. Javno pozivam na priznanje Kosova onih koji to nisu učinili. To u ovom trenutku nije realno”, rekao je Milanović.

Na sastanku na vrhu Procesa Brod-Brijuni, osim Pahora i Milanovića, učestvovali su i predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se već godinama na inicijativu Hrvatske i Slovenije kao članica Evropske unije i to s ciljem unapređenja međusobne saradnje zemalja u jugoistočnoj Evropi i ubrzavanja procesa evropskih integracija ostalih zemalja regije među kojima neke već pregovaraju o članstvu u Evropskoj uniji ili imaju status kandidata za članstvo u EU.
Inicijativa Procesa Brdo–Brijuni pokrenuta je 2010. kada su tadašnji slovenački i hrvatski premijeri Borut Pahor i Jadranka Kosor, nakon potpisivanja sporazuma o arbitraži između dvije zemlje, željeli da daju primjer liderima Zapadnog Balkana i podstaknu ih na rješavanje bilateralnih pitanja i povećanje tempa na evropskom putu.

Od 2013. godine sastanci u okviru Procesa Brdo-Brijuni se održavaju svake godine, a skupu lidera regije pridruživali su se i specijalni gosti među kojima su bili nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši predsjednik Austrije Heinz Fischer, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Poljske Andžej Duda, predsjednik Italije Sergio Mattarella, aktuelni predsjednik SAD-a, a tadašnji potpredsjednik Joseph Biden, te predstavnici evropskih institucija.

Komentari (0)

Ostavite odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Copyright © 2020 JP Radio - televizija Unsko sanskog kantona d.o.o. | Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.